Da svi astroloski putevi iz Grcke vode, svedoce i one "zaboravljene sitnice" cija se drevna afirmacija vezuje za neke druge civilizacije, najcesce Indiju i indijsku astrologiju. Jedna od takvih su novenariae, devetine, koje predstavljaju jos jednu prostu numericku podelu znakova Zodijaka. I bas ta numericka celina na kojoj se zasnivaju, otkrivaju, ne indijsku, vec pitagorejsku, grcku sustinu. Novenariae su, kao i dekani, prema nekim autorima, ceda (izvedenice) lunarnih kuca. Kao i vecina stvari u astrologiji kolevka im je u drevnom Vavilonu. Iako poznate grckim astrolozima helenisticke epohe, za njih nikada nisu imale veliki znacaj. Iz Grcke su i prodrle u indijsku astrologiju i, najverovatnije, iz Indije u arapsku, odnosno, islamsku. Lunarne kuce, osnova mnogih astroloskih dogmi, iz istih su razloga postale vazne pomenutim civilizacijama iz kog su prvobitno bile i stvorene u Vavilonu i taj razlog ni najmanje nije mistican bio u svom startu, vec pragmatican i ticao se merenja vremena i prvih kalendarskih navigacija. Vreme mereno lunarnim i solarnim ritmom nemoguce je integrisati u jedinstven, savrsen sistem za merenje vremena. Sunce formira godinu prema godisnjim dobima i astronomskim egzaktnim tackama promene kruznog pravca, dok Mesec vreme bazira na ciklusu od jednog do drugog mladog meseca. Kako ni godina ni mesec nemaju ceo broj dana, odavno je shvaceno da su neka prilagodjavanja neophodna. Prestupne godine u solarnom merenju ili neka vrstu epagomenih dana (dodatih dana) ciji se zbir deli na matematicke celine koje dolaze u raskorak sa prirodnim, astronomskim ciklusom. Lunarni kalendar, takodje, fiksira svoju osnovu, broj meseci u jednom godisnjem ciklusu koji se sastoji od 354 dana. Tih 12 meseci se racunaju prema pojavama mladih meseca u ukupnom lunarnom ciklusu zbog cega Sunce i njegovi ekvivalenti, godisnja doba, dolaze u raskorak. Islamska godina tako postaje kraca od hriscanske iako se i najveci hrscanski praznik Uskrs jos uvek racuna prema lunarnom, ne solarnom ritmu vremena. Podela lunarnih meseci cinjena je na vise nacina, najcesce se celina delila na cetiri ili tri dela. Cetvorodnevna podela sastoji se od 28 dana i taj ciklus je svima poznat i nasiroko prihvacen. Trodelna podela lunarnog ciklusa zasniva se na devetodnevnim celinama koja se prvi put u istoriji pominju od strane Hesioda u "Poslovima i danima". Takodje, devetine lingvisticki mogu biti prepoznate i u latinskim nundinama, i nonama koje su se odnosile na 9. dan posle kalendi, dana "zazivanja mladog meseca" u drevnom Rimu. Pored praznika mladog meseca slavio se i dan pune lunarne svetlosti, dakle, punog meseca, dan ida koje su sledile 9 dana nakon pomenutih nona koje su, zapravo, predstavljale sredinu izmedju dva lunarna sizigijuma, mladog i punog meseca. Lunarne kuce koje su pominjali brojni arapski autori bazirane su na 27 ili 28 zvezdanih grupacija na vidljivom nebu kroz koja bi Mesec prolazio u toku jednog sinodickog ciklusa. Dakle, glavna primena lunarnih kuca bila je u svrhu merenja vremena i to je cinjeno tako sto se pratila pozicija Meseca prema utvrdjenom sazvezdju, a ne prema konkretnoj fazi. Ljudi su vreme odredjivali tako sto bi rekli da se neka stvar desila onda kada je Mesec bio u manzili odredjenog imena koje su svima bile poznate. Poput egipatskih dekana i lunarne manzile imaju prvobitno kalendarsku ulogu, a nemogucnost savrsenog uklapanja u solarni ciklus je osnovni razlog grckog odbijanja da se iste cvrsce integrisu u grcku astrologiju.
Al Biruni devetine izricito dovodi u vezu sa Indijom jer kaze da Indusi deveti deo znaka od 3*20` nazivaju nuvanshaka. Vladari takvih devetina jesu i vladari znaka u kome se devetine nalaze (9 u svakom znaku). U daljnjem razmatranju ove stvari upucuje na neke prijatelje (kolege) za koje kaze da su izmenili sled vladarstva nad ovim zodijackim segmentima tako sto su ih prebacili na planetarne sfere. I Abu Masar u delu o podelama Zodijaka govori o devetinama kao 'indijskoj stvari'. U svom "Introductoriumu" razjasnjava devetine koje naziva noubhairat kojima vladaju ili planete prema redosledu vladarstva nad znacima Zodijaka (prva u Ovnu pripada Marsu, druga Veneri, treca Merkuru itd.), ali naglasava da je moguca, i da tako neki smatraju, da vladarstvo treba proslediti prema astronomskom redosledu planeta. U svom podugackom razmatranju svih mogucnosti i nacina na koji logicno ovo mozemo prihvatiti, I Abu Masar naglasava da su devetine indijskog porekla.
Ipak, da li je to zaista istina? Indusi ne samo da imaju devetine (navamsas) vec i dvanaestine (dvadasmas), u grckoj astrologiji poznate od davnih vremena. Abu Masar u svom delu posebno poglavlje posvecuje upravo dvanaestinama, podeocima od 2.5 stepeni svakog znaka. Kao mogucnost se namece da su devetine prvobitno bile vavilonske, odnosno, da imaju lunarno poreklo u vavilonskom prvobitnom merenju vremena i da su odatle prodrle u grcku tradiciju. Narocito ih je Firmik Materno, verovatno pogresno razumevsi celu stvar, prihvatio i interpreteriao. Dakle, pored monomorija (podela na 1 stepen), dodekatemorija (podela na 2.5 stepeni), moguca je i novenarija (podela na 3.20) svakog pojedinacnog znaka Zodijaka. Vladavina moze ici sledom domicilnih vladarstava Zodijaka, preko astronomskog poretka planeta, do triplicitetnog sleda vladarstava. Uobicajeno je da se prvih 3.20. Ovna dodeli Marsu, drugi takav segment Veneri, treci Merkuru, cetvrti Mesecu, peti Suncu, sesti Merkuru ponovo, sedmi Veneri, osmi Marsu i deveti Jupiteru. Kako je Jupiterov, odnosno Strelcev, segment poslednji u prvom znaku, prva devetina Bika pripada Saturnu i Jarcu i sled se dalje nastavlja prema redosledu znakova i njihovih vladarstava. Za razliku od dvanaestina ovde nemamo prekid tog sleda vec se krug iznova i iznova okrece. Zolerovo misljenje je da je narocito Meseceva devetina od znacaja jer ona opisuje zivotni apetit, opsti vitalni kapacitet i kvalitet culnosti licnosti. Sve u svemu i devetine vrlo lice na pitagorejske igrice preraspodela i premetacina prema razlicitim prostornim, astronomskim i matematickim relacijama i da su se, kao i sve, ovako formirane prebacile u Indiju gde su bolje i intenzivnije zazivele. Broj varijanti, moguce, je prezasitio Grke vec u startu.