Ovaj kratki uvod namenjen je razjasnjenu osnova predmeta horarne astrologije. Kako iznova i iznova bivam pitana za neke stvari iz ove oblasti usled oprecnih pravila na koje se danas moze naici diljem astroloskog sveta, ovde cu ponoviti neke stvari vec ranije objavljene na proslom forumu uz manje dodatke o kojima jos nisam pisala.
Horarna astrologija je grana astrologije koja se bavi tumacenjem karti napravljenim za jedno ili vise konkretnih pitanja, a koje se prave za vreme i mesto kada i gde astrolog cuje, odnosno, shvati sadrzinu pitanja. Deo definicije koji se odnosi na mesto i vreme u najvecoj meri predstavljaju osnovnu razliku u danasnjoj primeni ove astroloske grane. Izucavajuci poreklo horarne astrologije shvatila sam da ideja, po kojoj se kao relevantni moraju uzimati mesto i vreme kada pitanje pitacu padne na pamet, a ne astrologovo vreme i mesto, jednostavno nije tacna, odnosno, nije bila moguca u davnim vremenima iz prostog razloga jer casovnik kao naprava za merenje vremena nije postojao do XVI veka, a i tada je mehanizam pravljen samo sa jednom, satnom kazaljkom, bez minutne. Dakle, privilegija izracunavanja vremena, odnsono, stepena ascedenta pripadala je ekskluzivno matematicima/astrolozima/astronomima kako su se sve nazivali znalci nebeske nauke u drevnim vremenima. Ideja po kojoj je astrolog zahtevao vreme kada je pitacu prvi put pitanje sinulo u umu je apsurdna jer tako nesto, za obicnog coveka, nije bilo moguce. Pored ovog prakticnog razloga za usvajanjem pravila o vremenu i mestu astrologa tumaca postoji i filozofsko, odnosno, logicko opravdanje. Kada se pitanje postavlja nekome, a ne sebi, ono smisao kompletira tek kada ga osoba kojoj je upuceno shvati. Jednostavno, pitanje bez toga ne postoji. Vrlo lako za razumeti kroz rasclanjivanje definicije horarnog pitanja. Sta vredi sto je pitanje nekome palo na pamet ako isto osoba sama sebi nije ni postavila. Tumac pitanja je sastavni deo horarne situacije, bez njega ono nije kompletirano. Na temi "Horarna" objasnila sam to kroz teoriju pravnih ugovora. Bas kao sto ugovor ne postoji dok se obe ugovorne strane ne saglase sa sadrzajem i uslovima istog tako ni horarno pitanje nije rodjeno dok ga ne cuje i ne shvati onaj kome je upuceno. Zacetak i radjanje nisu isto. Ljudi pogresno izjednacavaju ova dva momenta. Odlucujuca finesa za razumevanje ove logike lezi u razlikovanju obicnog od horarnog pitanja. Ako je to vreme kada nekome ko nije astrolog dilema pada na pamet onda je to obicno pitanje, a ako je to vreme kada je pitanje palo na pamet sa namerom da se licno "proceprka" po horarcu, onda to jeste horarno pitanje. Samo u ovom drugom slucaju vreme i mesto pitaca bice relevantni jer se pitac i tumac sjedinjuju u jednoj osobi. U prvom nece jer takva situacija pretpostavlja logicki produzetak kroz horarno pitanje upuceno nekom drugom. Horarno pitanje ne postoji dok ga ne cuje i ne shvati strana koja na njega zeli i ume da odgovori na astroloski nacin. U tom smislu horarno pitanje nije isto sto i obicno pitanje koje postavljamo sebi samima. Lili je bio izricit na ovu temu, a kako se radi o najvecem istorijskom autoritetu ove astrolske grane ne vidim odakle u praksi ovakva zbrka.
Pa kako su to nekada davno dok casovnih mehanizama nije bilo na svakom koraku astrolozi izracunavali vreme, odnosno, stepen ascedenta koji je i jedino relevantan za ove stvari? Vecina je, verovatno, cula za astrolab. Sama rec je grcka i u bukvalnom prevodu prosto znaci "instrument za hvatanje zvezda". U skladu sa ovim bilo koji instrument koji se koristio za osmatranje stelarnih pozicija ili latituda mogao se tako nazivati. Do X veka ova se rec u zapadnoj Evropi koristila za armilarne sfere, sisteme prstenova koji reprezentuju planetarna i zvezdana kretanja. Pravi astrolab predstavlja projekiju kosmicke sfere na ravnu povrsinu i ovakav astrolab bi trebalo nazvati planisfericni astrolab kako bi se razlikovao od drugih naprava sa istim imenom. Ovakav astrolab bio je najvazniji osmatracki instrument pre pronalaska teleskopa i koristio se, ne samo za posmatranje i merenje nebeskih pozicija, vec i za odredjivanje vremena, geografskih sirina, visina, razdaljina i mundanih kuca. Ovo je, verovatno, bio Ptolomejev ili Hiparhov izum, svakako poznat starogrckomsvetu. Pa kako je onda obican, najcesce, nepismen i neuk covek starog sveta mogao znati tacno vreme kada mu je pitanje palo na pamet (na stranu gore pomenuta logika) kada je ovo umece bilo ekskluzivno i pripadalo samo ucenim astronomima/astrolozima?
Takodje, povremeno mozemo naici na tvrdnje da je horarna astrologija najstarija grana astrologije sto je apsolutno netacno jer je najstarija, svakako, protomundana astrologija rane Mesopotamije. Posle ove prve religije nebeskih znamenja razvila se natalna astrologija izmedju VIII i V v. p.n.e. Na kraju tek dolaze vec pominnjane katarhai metode iz kojih se razvila i ova nasa horarna astrologija, ali i elekciona te astrologija dogadjaja koja, uglavnom, pripada mundanoj oblasti, ali ne iskljucivo. Ponovicu uvod iz te teme.
Katarhai su stari uporedni, prediktivni i dijagnosticki metodi zasnovani na analizi karata napravljenih za trenutke pocetaka razlicitih vrsta koje su se, obicno, poredile sa radiks kartama (najcesce natalima). Iz katarhai se razvila horarna astroloska grana. Kao sto je vec u prvoj recenici nagovesteno katarhai karte se dele na uporedne karte pocetaka (elekcije), prediktivne karte pocetaka (pitanja) i dijagnosticke karte (horarne dekumbiture ili jatromatematicke dekumbiture). U najsirem smislu katarhai podrazumevaju i sve karte napravljene za trenutak objave vesti u vezi sa bilo kojim dogadjajem. Najranija pravila se dosta razlikuju od kasnih arapskih i evropskih pravila razvijenih u radovima Bonatija, Lilija, Kalpepera i drugih. Ptolomej nije pominjao katarhai metode kao ni mnogi drugi rani astrolozi poput Pola Aleksandina, Helidora, Firmika Materna itd. Ovu su metodologiju, iz kojih je proizasla citava jedna astroloska grana, detaljno koristili Nigidije Figul, Akvila, Antioh Atinski i Dorotej iz Sidona. Antioh Atinski metod razradjuje u delu pod nazivom "O ispitivanjima",a Dorotej u svojoj "Carmen Astrologicum". Veruje se da su katarhai starija astroloska grana koja poreklo vuce iz vavilonske magije pa se, grubo, moze podeliti i na magijsku (interventnu) i prognosticku (dijagnosticku) katarhai astrologiju. Prva se tice elekcionih intervencija, ali i intervencija na osnovu horarnih savetodavnih pitanja i tumacenja, a prognosticka se zasniva na svim horarnim kartama i kartama pocetaka iz kojih se, bez ikakvih intervencija, traga za predikcijom buducih dogadjaja ili rasvetljavanjem kakve svrsene situacije. Katarhai su u svom najranijem obliku zasnovane uglavnom na pozicijama uglova i MO iz cega sledi stara magijska veza sa vavilonskim lunarnim kucama. Dorotej, recimo, akcenat stavlja na vrste znakova i narocito insistira na koriscenju podele znakova na "prave" i "pogrbjene", odnosno na kratkouzlazne i dugouzlazne, tj. na one koji izlaze za manje ili vise od dva ekvinocijalna sata. Dogadjaj se komentarise u kontekstu svakog pitanja posebno. Ovu materiju on obradjuje u V knjizi pomenutog dela. Za njegov rad karakteristicne su dodekatemorije znakova kao i obavezno poredjenje katarhai karte sa orignalnom radiks kartom. Ova se veza gubi kasnijim samostalnim razvitkom horarne astrologije i njenim definitivnim odvajanjem od natalne. Kasnije cu u ovoj temi iznositi najosnovnija njegova resenja po razlicitim temama.
Iako se radi o skupu metoda cija je osnova vrlo stara, vavilonska, za Grke je u vreme afirmacije istih ovo bila nova skupina metoda koju nije krasila racionalna astronomska podloga genetliologijske (natalne horoskopske) astrologije jer je vremenski trenutak odvojen od predmeta istrazivanja. MO primarna uloga je direktna veza sa lunarnom vavilonskom protoastrologijom. O detaljima u postovima koji slede. Dakle, iako su neke stvari koje se ticu katarhai/horarne astrologije vrlo stare metoda se razvila tek posle genetliologijekse/natalne astrologije.
Sto se relavantog vrmena i mesta tice sam Dorotej kaze u pravilima za "Svadje i sudske sporove" u V knjizi svog dela na pocetku teme: "Kada vas pitaju o svadjama, pogledajte ascendent,..." Dakle, jasno ko pita i ko je pitan.