Kod srednjeg suncevog vremena postoji problem, jer dva susedna mesta, a na razlicitim geografskim duzinama imaju razlicito vreme. Jednostavno, Sunce prvo dodje u Nis, pa zatim u Beograd, zatim u Novi Sad pa Osijek itd. Svako to mesto ima svoje mesno ili lokalno vreme. Problem sa lokalnim vremenima je sto ih ima suvise.
Zato je 1883. medjunarodnim sporazumom Zemlja podeljena na 24 vremenske zone, a za pocetni, nulti meridijan odredjen je onaj koji prolazi kroz Kraljevsku opservatoriju u Grinicu (Royal Greenwich Observatory), a ta zona se prostire na +/- 7,5° istocno, odn. zapadno od nultog meridijana. Unutar svake zone svi casovnici su podeseni da pokazuju isto vreme. Svaka zona iznosi 360° : 24 = 15° geografske duzine.
Granice zona medjutim nisu prave, vec su prilagodjene medjunarodnim granicama drzava i pojedinih regija unutar vecih drzava. Tako velike zemlje kao Rusija, SAD, Kanada imaju na svojoj teritoriji vise vremenskih zona, a vise malih susednih drzava opet nalaze se u jednoj vremenskoj zoni. Znaci, svaka drzava odredjuje svoje, sluzbeno vreme prema vremenskoj zoni u kojoj se nalazi. Neke drzave, medjutim nisu prihvatile zonsko vreme, vec sluzbeno vreme racunaju po nekom, svom meridijanu, recimo po meridijanu koji prolazi kroz sredinu drzave (Indija).
Iz ekonomskih razloga mnoge drzave vrse dodatnu intervenciju u racunanju vremena, pa pomeraju svoje vreme unapred ili unazad u odnosu na zonsko vreme. U Evropi drzave leti pomeraju casovnike jedan sat unapred, da bi s jeseni vreme ponovo vratili jedan sat unazad. To je tzv. letnje vreme.
Ni suncano ni zvezdano vreme nije korektno zbog toga sto Zemljina rotacija nije ravnomerna, te varira od oko 1 do 2 sekunde godisnje. Sem toga Zemljina rotacija se usporava za oko 1/1000 sec u sto godina. Zbog toga je sredinom XX veka uvedeno efemeridno vreme koje se zasniva na godisnjoj revoluciji Zemlje oko Sunca, sa pocetnom pozicijom u tacki prolecne revnodnnevice. Osnovna vremenska jedinica, sekunda, se izvodi iz tropske godine, kao njen 1/31556925,9747 deo.
Prakticni razlozi nalazu postojanje svetskog vremena, dakle vremena koje ce vaziti na celoj Zemaljskoj kugli. Uzmite da se jedna letelica spustila na Mars. Pitanje je kada se spustila. To moze biti recimo u 10 sati, ali 10 sati po istocnoamerickom i 10 sati po moskovskom vremenu dva su sasvim razlicita vremena. U takvim i slicnim prilikama se zato koristi nulti meridijan, odnosno zapadnoevropska vremenska zona za odredjivanje vremena. To vreme se zove: Greenwich Mean Time (GMT) ili Universal Time (UT). Zapravo GMT se koristi u navigaciji na engleskom govornom podrucju, dok astronomi koriste naziv UT.
Izvor: astronomija.co.rs
Svi ovi parametri su korišćenji prilikom izrade astronomskih i astroloških software-a, tako da greška postoji kod onih koji bi da ponovo otkriju toplu vodu i rupu na saksiji