O Platonovoj kosmologiji i broju 7.

  • 0 Odgovora
  • 2733 Pregleda
*

Van mreže Nataša

  • *****
  • 1570
    • www.tradicionalnaastrologija.com
O Platonovoj kosmologiji i broju 7.
« poslato: Jun 01, 2017, 01:37:25 posle podne »
"Iako su planete nazvane prema bogovima grckog panteona, vekovima pre nego sto je horoskopska astrologija dosla iz Aleksandrije, nigde ni u jednom helenistickom astroloskom tekstu ne postoji neposredna veza izmedju mitologije i znacenja odnosnih planetarnih tela koja nose njihova imena. Veza izmedju tih imena i mitova u interpretativnom astroloskom kontekstu nije se javila u zapadnoj astroloskoj tradiciji pre 20. veka i stoga je to relativno nova stvar, ukoliko se posmatra prema istorijskoj celini horoskopske astrologije". K. Brenan.

Da li zbog svojevremeno popularnih Jungovih koncepata arhetipa, kolektivno nesvesnog, teorije sinhroniciteta, njegovog dualistickog razumevanja nesvesnog kroz licni i kolektivni sloj, popularizacije arhetipa u modernoj psiholoskoj astrologiji (L. Grin) kroz funkciju horoskopskog simbolizma kojem se, radi spoznaje istog, ne pristupa jezicki vec kroz intuitivnu sposobnost, tek mitologija kao astroloska baza se otkriva kao zabludna perspektiva zamenjenih teza. Kris Brenan zakljucak izvodi na sledeci nacin: "Tako, dok mitologija treba da se koristi kako bi se rasvetlele i prenele odredjene poruke, price i osecanja, to ne bi smelo da se cini na racun tehnicke preciznosti ili integriteta sistema. Stoga mitologija treba da se tretira pre kao vid ukrasa astroloskog aparata s obzirom da ista (mitologija) ne predstavlja srz astroloskog sistema!" Integritet sistema, negova srz...I po ovom osnovu se vracamo na utisak da moderna astrologija nema sistem, samim tim, niti bilo kakvu logicnu organizaciju sopstvenog predmeta. Konceptualno izvoriste horoskopske astrologije (R. Smit) je Platonova kosmologija, preneta od njega na potonja pokolenja od Aristotela, prekao kraja antike i Akademije, Damaskija, poslednjeg njenog skolarha, sve do neoplatonista pozne tradicije renesanse. Kostur te kosmologije na kojoj je astrologija izgradjena poznata je pod nazivima aristotelijanski ili aristotelijansko-ptolomejski model, ali njeno utemeljenje se javlja jos u Timaju. Model je dualan prema dve postavke: Idejama i kosmosu. Sam vrh ove kosmicke piramide pripada svetu Formi u kojem je sve oduvek, bez postanka, a u postojanju i bez promena (Timaj, 28a). Ovaj se deo spoznaje umom i razumevanjem, ne culima. Drugi deo ove dualne celine cini fizicki svet. To je svet u kome "sve postaje i prolazi, ali nikada zaista nije (ne postoji)." Shvata se misljenjem i culnom percepcijom. Sam kosmos se kreira prema modelu Formi koje ne postaju, vec jesu.

Kreator Platonovog univerzuma je Demijurg (zanatlija, umetnik). Platonov bog nije personalan vec postuliran prema principima koje namecu preegzistentne forme u, jos uvek, neoblikovan materijal.

Fizicki svet skrojen prema ovom obrascu ima konkretnu telesnu formu, vidljiv je i opipljiv (Timaj, 31.b). Osnovni "sastojci" od kojih je napravljen su vatra i zemlja. Njihovo obavezno mesanje stvara svet, ali da bi se isti pomesali (s obzirom na supstancijalnu razlicitost) mora postojati neki medijalni element (kvalitet). Demijurg zato stvara vazduh i vodu i aranzira sva cetiri prema uredjenom matematickom rasporedu. Ono sto je vatra vazduhu (toplota) to je vazduh vodi (vlazni kvalitet), a voda zemlji (hladnoca)...Sami elementi su napravljeni od geometrijskih atoma.

Platonov kosmos je zivo bice jer je skrojen prema Ideji zivog bica. Kao zivo bice, ima dusu (Anima Mundi), sfericnog je oblika jer je to idealan oblik (sve tacke kruznice su jednako udaljene od njenog centra)! Kosmos je vremenit, ali nije vecan kao Ideja: "Demijurg je poceo da razmislja o sacinjavanju pokretne slike vecnosti. U istom trenutku u kojem je uveo red u univerzum stvorio je tu sliku vecnosti u jedinstvu, koja se krece prema pravilu broja. To je ono sto mi zovemo vreme". Broj se tako javlja kao mera promena u kosmosu. U drugim delovima Timaja jasno je da on vreme razume kao neku vrstu nebeskog satnog mehanizma, odnosno, da je vreme odredjena vrsta kretanja pre nego samo mera kretanja: " I Demijurg dovede u postojanje Sunce, Mesec i pet ostalih zvezda kako bi se vreme sa njima rodilo. To su lutalice koje cuvaju (odredjuju) broj vremena...Ljudi su zato svesni cinjenice da je vreme kretanje (lutanje) ovih tela." (Timaj, 38d). Zvezde i planete postoje da "postave granice broju vremena".

Platon je najvise zasluzan za nastanak filozofije matematike jer je matematickim bicima ( brojevima, geometrijskim figurama, matematickim odnosima) dao posebnu ulogu u strukturisanju svega postojeceg, od najmanje sitnice do svemira u celini. Ta matematicka bica i matematicki odnosi su posrednici izmedju primordijalnog sveta i pojavnosti. Iako se geometrijski i aritmeticki elementi mogu predstaviti crtezima, modelima i brojevima on je verovao da svako ko ne razume da je sve to samo bleda kopija pravih matematickih bica se ne moze ni smatrati matematicarem. U dijalektickoj hijerarhiji um je jedini put do njihovog otkrivanja. Razumom se snalazimo u matematici, a umom pronalazimo u svetu ideja. Platonovo Demijurg je prvi matematicar koji je kosmos preuredio prema idejnim uzorcima dobrog, lepog, jednakog i proporcionalnog jer je red bolji od nereda i do ovakve procene se dolazi na osnovu poznanja najvise ideje Dobra. Demijurg, za razliku od biblijskog boga, svet ne stvara iz nicega (ex nihilo), vec ga haoticnog preuredjuje prema matematickim nacelima. Trougli su geometrijska bica iz kojih su dalje formirani pravilni poliedri (tetraedar, oktoedar, ikosaedar, heksaedar i dodekaedar). Prva cetiri se odnose na cetiri intoloska elementa dok je dodekaedar oblik kosmosa u celini (drugi moguci njegov oblik).

Kada je rec o mitologiji Platon je dvosmislen: "Skloni smo da deci pripovedamo price i price su, uzete u celini, neistina, ali nesto istine je zadrzano u njima...Price (Hesioda i Homera) koje pricase i jos uvek pricaju covecanstvu su neistine." Prva velika laz je ona koju je Hesiod izrekao o bestijalnosti Hrona i Urana. U dijalogu Kratil, u delu u kojem analizira znacenje imena bogova, u objasnjavanju etimologije reci theos, Platon kaze:

"Verujem da su Sunce, Mesec, Zemlja, pet lutalica i nebesa, koji su jos uvek bogovi kod mnogih varvara, bili i jedini bogovi starosedelaca (predaka) Helena. Uvidevsi da se isti uvek krecu, zbog te njihove trcece (pokretne) prirode nazvase ih bogovima ili trkacima (theous, theontas) i kada su ljudi u jednom trenutku upoznali i druge bogove, primenise ista imena na sve njih." Platon insistira da su imena bogova samo imitacije onoga na sta ukazuju. Njihova je funkcija da nauce ljude vaznim istinama koje otkrivaju znacenja bozanskih imena (ne bogovi kao takvi). U price o bogovima se, prema Sokratovim recima u ovom dijalogu, ne veruje bukvalno i slepo: "Ne prihvataj olako tu doktrinu jer mlad si i u dobu za ucenje. Cim pronadjes istinu, dodji i reci mi je."

Platonova kritika grcke religije je kritika objektivizacije mita. U svojoj kosmoloskoj strukturi ovaj filozof jasno stavlja do znanja da su sva imena i svi bogovi sadrzani u 7 principa vremena. Tradicija ovakvog poimanja preneta je preko neoplatonista u hriscanstvo i njenu nebesku hijerarhiju (Pseudo Dionizije Aeropagita). Svi nebeski nivoi (nekadasnji grcki bogovi) oduvek su sadrzani u broju 7 jer je Platonovo kosmos uredjeno i striktno matematicki. O broju 7, koji se primenjuje na sve bogove, sve andjele, demone i nebeske sile, vec je dovoljno receno. Damaskije, poslednji neoplatonista antike, o descenziji duse (hermeticka eshatoloska doktrina) svedoci stihovima:

"Dusa se spusta ka generaciji prema prirodi Kore,
Rasuta biva tako sa prirodom Dionizija
I poput Titana i Prometeja za telo vezana biva,
Od kojeg se spasava mukom i naporom Heraklovim,
Da bi sebe sakupila kroz Apolona moc,
I spas Atine, kroz istinsku ociscujucu mudrost
Gde dize se konacno prema zakonu sudbine svoje uz Demetrinu pomoc."

Na ovih 7 nivoa moze se postaviti novi set od 7 antickih bogova, ali uvek svaki od njih ima veze sa samo 7 planeta. Bilo koji bog ili nebeska sila tih vremena pripadaju jednom od 7 principa. Sve izvan ovog broja znaci rusenje Platonove i Aristotelove (Ptolomejeve) kosmologije, samim tim i astroloske. Ne samo iz razloga njenih izvora, vec i iz matematickih razloga koji uslovljavaju njen predmet u raspodeli 12 znakova i njihovih esencijalnih dostojanstava (setimo se da je broj 7 apsolutna mera Platonovog vremena). Ova je kosmologija uslovila tu raspodelu. Venera vlada Bikom posledicno zbog Platona i matematike, ne zbog bilo kakve nasumicne asocijacije. Astrologija je oduvek bila matematicka, ne slobodna inspiracija.

http://abyss.uoregon.edu/~js/images/greek_cosmos.jpg
 



« Poslednja izmena: Jun 02, 2017, 04:05:00 posle podne od strane Natasa »
astrološki tekstovi, izrada horoskopa, škola astrologije
www.tradicionalnaastrologija.com